Kao što je mnogima poznato, prve Olimpijske igre održane su u drevnoj Grčkoj, u čast vrhovnog boga Zeusa, 776. godine prije nove ere u Olimpiji. Samo natjecanje bilo je zamišljeno kao nadmetanje grčkih gradova-polisa i svojevrsna borba za prestiž.
Igre su se organizirale svake četiri godine, a razdoblje između njih stari su Grci nazivali olimpijada i koristili ga kao jedinicu za računanje vremena. O važnosti Olimpijskih igara svjedoči i činjenica da su se tijekom njihova održavanja prekidali svi sukobi.
Pierre de Coubertin osnovao je Međunarodni olimpijski odbor 1894. godine, što je dovelo do održavanja prvih modernih Olimpijskih igara od 6. do 15. travnja 1896. godine. To su bile prve Olimpijske igre modernog doba, a Atena je bila prikladan izbor za njihov početak.
Foto: zastava modernih Olimpijskih igara.
Međutim, prije Francuza Pierrea de Coubertina, barun Lajoš Vermeš organizirao je 26. kolovoza 1880. godine Palićku olimpijadu (1880.–1914.), sportske igre na kojima se svake godine natjecalo na stotine najboljih sportaša, kao svojevrsnu preteču modernih Olimpijskih igara.
Sam Vermeš ostao je zapamćen kao svestran sportaš – plivač i atletičar, gimnastičar, hrvač, mačevalac i biciklist.
Foto: Lajoš Vermeš na biciklu
Iako je bio bogati veleposjednik, širenje bogatstva i upravljanje imanjima nisu privlačili Vermeša. Na ideju o Palićkoj olimpijadi došao je 1876. godine, kada je otputovao u Napulj, s namjerom da s kipa Mironovog Diskobolosa – bacača diska uzme mjeru diska, kako bi se izradio isti takav sportski rekvizit i oživjela ta antička natjecateljska disciplina.
Na prvom natjecanju sportaši su se nadmetali u samo tri discipline: hrvanju, skoku u dalj i bacanju kugle, dok se disk još nije bacao.
Foto: Mironov Bacač diska, oko 460–450. godine pr. n. e
Drugo natjecanje održano je 17. srpnja 1881. godine s znatno proširenim programom, u sedam disciplina: hodanje na 7 km, boks, mačevanje, trčanje na kratkim stazama, bacanje kugle, gimnastika i plivanje.
Mačevanje kao natjecateljsku disciplinu Vermeš je uveo iz praktičnih razloga – osamdesetih godina 19. stoljeća sport je bio privilegija uskog kruga imućnih i aristokracije.
Kasnije se broj disciplina povećavao pa su u program uvršteni gimnastika, plivanje, atletika (trčanje na 250 i 220 metara, na 15 kilometara i na 1.000 metara s preponama, skok u vis, skok s motkom, bacanje kugle), boks, hrvanje, mačevanje, veslanje te biciklizam (utrka na 15 km Subotica – Palić).
Sportaši su se natjecali i u kuglanju, skoku iz mjesta, brzom hodanju, klizanju i jedrenju, a bilo je i za današnje prilike neobičnih disciplina poput plivanja s preprekama, jedrenja na ledu, skoka u vodu s motkom te bacanja kugle u vis.
Foto: natjecatelji u hrvanju na Palićkoj olimpijadi.
Kako bi se igre imale gdje održavati, Vermeš je u svom voćnjaku na Paliću postavio fiskulturne sprave, uredio atletske staze, a 1884. godine izgrađena je i prva biciklistička staza u ovom dijelu Europe.
Foto: Vermeš je izgradio prvu biciklističku stazu u ovom dijelu Europe.
Uz pistu i stadion, na samoj obali Palićkog jezera, Vermeš je izgradio i svojevrsno olimpijsko selo za natjecatelje. Izgrađeno je još mnogo sportskih terena, nabavljeni su potrebni rekviziti, a uređen je i jedan travnjati teren okružen drvećem, otvoren za sve građane, koji je služio za izlete, igre s loptom i druge aktivnosti.
Palićke olimpijske igre pratile su uglavnom bogate i ugledne gledatelje, dok su natjecatelji najčešće bili ljudi skromnijeg imovinskog stanja, uz rijetke iznimke. Palić je u to vrijeme već bio poznato lječilište i ljetovalište europske aristokracije i bogataša, a pokretanjem Palićke olimpijade postao je i novi sportski centar srednje Europe.
Olimpijada je bila toliko značajan društveni događaj da su posjetitelji dolazili u frakovima i svečanim haljinama. Iz Szegeda su zbog toga prometovali posebni vlakovi, a publika je dočekivana glazbom i svečanim topovskim salvama.
Sportska natjecanja na Paliću okupljala su uglavnom sportaše iz zemalja srednje Europe, ali su ubrzo postala poznata u cijeloj Europi. Sportaši iz Kraljevine Srbije prvi su put sudjelovali na Palićkoj olimpijadi 1884. godine.
Foto: mačevanje kao jedna od disciplina Palićke olimpijade.
Palićka olimpijada obnovljena je 2000. godine, povodom obilježavanja 120. godišnjice osnivanja, a 2004. godine podignut je spomenik Lajošu Vermešu.
Šetalište uz obalu Palićkog jezera dobilo je naziv Obala Lajoša Vermeša, a ustanovljena je i najprestižnija sportska nagrada – medalja Lajoša Vermeša za najznačajnije sportske uspjehe.
Foto: spomenik Lajošu Vermešu na Paliću