Na današnji dan prije 160 godina rođen je Lajoš Vermeš (Lajos Nagybudafalvi Vermes, 1860.–1945.), legenda subotičkog i palićkog sporta. Vermeš je rođen u Subotici i bio je veleposjednik, dobrotvor, sportski djelatnik i atletičar, koji se zalagao za moto „u zdravom tijelu zdrav duh“, kao i za razvoj sporta u cjelini.
Foto: Vermeš u svojoj mačevalačkoj opremi
Stekao je diplomu profesora tjelesne kulture i s tim zvanjem radio je u Višoj gimnaziji u Subotici, a kasnije i na Sveučilištu i Unitarnoj gimnaziji u Cluju (Rumunjska). Nakon povratka iz Pešte, gdje je studirao medicinu, zajedno s braćom Belom i Nandorom osniva dva sportska kluba: gimnastički i atletski.
Vermeš je započeo svoju sportsku karijeru u Nacionalnom atletskom klubu, a nakon niza izvrsnih rezultata postaje renomirani gimnastičar i poznato ime sporta u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Vermeš je zapamćen kao svestrani sportaš – plivač, atletičar, gimnastičar, hrvač, mačevalac i biciklist.
Foto: Vermeš kao svestrani sportaš
lastitim naporima i novcem organizirao je na Paliću Međunarodne sportske igre, koje danas poznajemo pod nazivom „Palićka olimpijada“. Priča o olimpijadi započela je 1876. godine kada je Vermeš otputovao u Napulj, gdje je s Mironovog „Bacača diska“ uzeo mjeru te u jednoj subotičkoj željezari izradio isti takav sportski rekvizit.
Svoju ideju Vermeš je uspio ostvariti 26. kolovoza 1880. godine, a na tom prvom natjecanju bile su uvrštene samo tri sportske discipline (hrvanje, skok u dalj i bacanje kugle). Kasnije se njihov broj povećavao te su u program uvršteni gimnastika, plivanje, atletika, boks, hrvanje, mačevanje, veslanje i biciklizam.
Kako bi igre imale gdje biti održane, u svom voćnjaku na Paliću postavio je sprave za tjelesne vježbe i izgradio atletske staze.
Foto: Palićka olimpijada
Za potrebe natjecanja izgradio je prvu biciklističku stazu u ovom dijelu Europe, eliptičnog oblika i dužine 500 metara, koja je nazvana „Zatvorena arena“ jer je bila okružena tribinama sa sjedećim mjestima.
Uz pistu i stadion, na samoj obali jezera, izgradio je i svojevrsno olimpijsko selo u kojem su se natjecatelji iz drugih mjesta mogli smjestiti – to su bile vila „Bagojvar“, poznatija kao „Sovina kula“, i vila „Lujza“.
Foto: vila „Bagojvar“ (Sovina kula) na Paliću
Foto: vila „Lujza“ na Paliću
Vermeš je okupio stotine najboljih sportaša iz svih krajeva Europe, 16 godina prije nego što je Pierre de Coubertin obnovio moderne Olimpijske igre. Vodila ga je ideja o osnivanju sportskih igara i namjera da se nastavi tradicija Olimpijskih igara, za čije obnavljanje tada još nije bila pokrenuta inicijativa.
Za razliku od modernih igara, Palićke olimpijske igre pratila je publika s dubokim džepom, dok su natjecatelji uglavnom bili ljudi slabijeg imovinskog stanja, uz rijetke iznimke. Posebnu pažnju zaslužuju Vermešovi napori da njegovo sportsko društvo bude otvoreno za sve, bez ikakve diskriminacije. Ta organizacija imala je višenacionalni karakter, a članom je mogao postati svatko, čak i stranci.
Vermeš se posebno istaknuo i kao izvanredan organizator. Bio je u stanju okupiti veliki broj gledatelja i natjecatelja, a od prvih Igara koje je organizirao 1880. godine, pa nadalje, svake godine uvodio je nove ideje, nove natjecateljske discipline, inovirana pravila i sve bolje uvjete za boravak i natjecanje sudionika, vođen čvrstom idejom o njegovanju olimpijskog duha.
Trudio se i da ništa važno što se dogodilo ne ostane nezabilježeno i neobjavljeno u novinama s kojima je surađivao, kao ni u onima koje je sam osnivao i uređivao.
Palićke igre održavale su se i ljeti i zimi, a trajale su od 1880. do 1914. godine, kada su zauvijek prekinute zbog Prvog svjetskog rata.
Foto: vježbalište Sveučilišta u Cluju
Nastavio je širiti svoje ideje u Cluju, gdje je 1896. godine angažiran kao profesor sporta i majstor mačevanja, ali je trajno ostao privržen Paliću. Lajoš Vermeš preminuo je u Subotici 1945. godine. years.
Foto: Lajoš Vermeš (oko 1915. godine)
U spomen na ovu, možda najistaknutiju ličnost iz povijesti sporta na ovim prostorima, ustanovljena je najprestižnija nagrada – medalja „Lajoš Vermeš“, koja se dodjeljuje za najznačajnije sportske uspjehe.
Palićka olimpijada obnovljena je 2000. godine, osnivanjem Sportskog udruženja „Olimpija“, te obilježavanjem 120. obljetnice osnivanja Palićkih sportskih igara. 2004. Godine 2004. na Paliću je podignut spomenik Lajošu Vermešu, dok je šetalište uz obalu jezera u njegovu čast dobilo naziv Obala Lajoša Vermeša.
Foto: spomenik Lajošu Vermešu na Paliću